ЎЗБЕК ДАВЛАТЧИЛИГИДА ҲОКИМИЯТ РАМЗЛАРИ
##article.subject##:
ҳокимият ва давлат рамзлари, тамға, туғ, туғчи, танга, байроқ, алам, ялов, герб##article.abstract##
Мақола ўзбек давлатчилиги тарихини ўрганишда муҳим манба бўлган ҳокимият белгилари ҳамда рамзларининг вужудга келиши ва уларнинг ўзига хос хусусиятларини турли манбалар асосида таҳлил қилишга қаратилган. Ўзбек давлатчилиги тарихининг турли даврларида қўлланилган ҳокимият рамзларини тадқиқ этиш, уларнинг келиб чиқиши, ҳуқуқий мустаҳкамланиши, ривожланиши ва улардан фойдаланиш тажрибаларини тадқиқ этиш орқали давлатчилик тараққиётининг ўзига хос жиҳатларини очиб беришга ҳаракат қилинган.
Библиографические ссылки
Lane-Pool S. Catalogue of the Oriental Coins in the British Museum. Vol. 8. L., 1877; Masson M.E. Istoricheskij etyud po numizmatike Dzhagataidov (Po povodu Talasskogo klada monet XIV v.) //Trudy Sredneaziatskogo Gosudarstvennogo universiteta. Arkheologiya Srednej Azii. Vyp. IV. – Tashkent, 1957. S. 41–108; Smirnova O.I. Dvugorbyj verblyud na sogdijskikh monetakh // Strany i narody Vostoka. Vyp. XXV. Geografiya. Etnografiya. Istoriya. – M.: Nauka, GRVL, 1987. – S. 142– 148; Smirnova O. I. Zagadochnaya nadpis` na monetakh iz Varakhshi // Pis`mennye pamyatniki i problemy istorii kul`tury narodov Vostoka. XVI godichnaya nauchnaya sessiya LO IV AN SSSR (doklady i soobshheniya). Chast` 2. - M.: Nauka, GRVL, 1982. S. 143—145; Nastich V.N. Hudozhestvennoe oformlenie musul`manskik monet: narushenie zapreta? // Gorodskaya khudozhestvennaya kul`tura Vostoka. – M, 1990. – S. 129–149; Nastich V.N. Svidetel`stvuyut monety (byl li v islame zapret na izobrazheniya zhivykh sushhestv?). Chast` 2 //Sovremennyj islam. – M., 2012, №2. - S. 48 – 51; Kamyshev A.M. Klady mednyh monet Timuridov i Shejbanidov. – Samarkand: MICAI, 2013; Tuhtiev I. Temur va temurijlar sulolasining tangalari. – Toshkent: U`zbekiston, 1992; Gʼoyibov B. Ilk oʼrta asrlarda Sugʼd konfederatsiyasining ayrim xususiyatlariga doir // Sharqshunoslik, 2014. №2. – B. 68-69
Shoniyozov K. Qang’ davlati va qang’lilar. –Toshkent: Fan, 1990; Ol'hovskij V.S. Tamga (k funkcii znaka)// Istoriko-arheologicheskij al'manah. №7. – Armavir, 2001. – S. 75-86; Radlov V.V. Tamga // Opyt slovarya tyurkskih narechij. T.3. CH. 1. – S.Pb, 1905. – S. 1003-1004
Okladnikov A. P. Kon' i znamya na Lenskih pisanicah // Tyurkologicheskij sbornik. Vyp. 1. – M., 1951. – S. 143-154; Mahmudov Q. Turkiy bayroqlar ramzi // Fan va turmush, №12, 1989. – B. 20-21; Dmitriev S.V. Znamya v voenno-politicheskoj kul'ture tyurko-mongol'skih kochevnikov // Zhurnal sociologii i social'noj antropologii. 2001. T. IV. №4. – S.89-102; Stepanchenko A. Boevye znamena kochevnikov severnogo Prichernomor'ya// https://islam.in.ua/ru/istoriya; Terleckij N.S. Nekotorye drevnie atributy musul'manskih mest palomnichestva i pokloneniya (k voprosu o funkciyah i simvolizme tuga)// Elektronnaya biblioteka Muzeya antropologii i etnografii im. Petra Velikogo (Kunstkamera) RAN //http://www.kunstkamera.ru.; Sovetova O.S., Muhareva A.N. Ob ispol'zovanii znamen v voennom dele srednevekovyh kochevnikov (po izobrazitel'nym istochnikam) // Arheologiya Yuzhnoj Sibiri. Sbornik nauchnyh trudov, posvyashchennyj 60-letiyu so dnya rozhdeniya V.V. Bobrova. – Kemerovo: Kuzbassvuzizdat, 2005. – Vyp. 23. – S. 92–105.
O’zbekiston Milliy ensiklopediyasi. T.8. - Toshkent: “O’zbekiston milliy ensiklopediyasi” Davlat ilmiy nashriyoti, 2004. – 704 b.
Mahmud Qoshg’ariy. Turkiy so’zlar devoni (Devonu lug’otit turk). T. 1. - Toshkent, 1960. – 450 b.
Ol'hovskij V.S. Tamga (k funkcii znaka)// Istoriko-arheologicheskij al'manah. №7. – Armavir, 2001. – S. 75-86
Mirzo Ulug‘bek. To‘rt ulus tarixi. – Toshkent: Cho‘lpon, 1993. – 224 b.
Abulg‘oziy Bahodirxon. Shajarayi tarokima. Nashrga tayyorlovchi: Q.Mahmudov. - T., 1995. – 167 b.
Shoniyozov K. Qang‘ davlati va qang‘lilar. –Toshkent: Fan. 1990. – 167 b.
Radlov V.V. Tamga // Opyt slovarya tyurkskih narechij. T.3. CH. 1. – S.Pb, 1905. – S. 1003-1004.
https://wikipedia.org/wiki/Imperatorskaya_pechat'_Mongolii
Rtveladze E.V., Saidov A.X., Abdullayev Ye.V. Qadimgi O‘zbekiston sivilizatsiyasi: davlatchilik va huquq tarixidan lavhalar. – T.: Adolat, 2001. – B. 51
Gʼoyibov B. Ilk oʼrta asrlarda Sugʼd konfederatsiyasining ayrim xususiyatlariga doir // Sharqshunoslik, 2014. №2. – B. 68-69
Oʼzbek tilining izohli lugʼati. Toʼrtinchi jild. – Toshkent: “Oʼzbekiston Milliy ensiklopediyasi” davlat ilmiy nashriyoti, 2007. – 372 b.
Spatkaj L. Gerby i flagi stran mira. Aziya. – Minsk: Amalfeya, 2017. – 418 s. [16] Okladnikov A. P. Kon' i znamya na Lenskih pisanicah // Tyurkologicheskij sbornik. Vyp. 1. — M., 1951. - S. 143-154
Arrian. Takticheskoe iskusstvo. / Per., komm., vstup. st. A. K. Nefyodkina. - SPb.: Fakul'tet filologii i iskusstv SPb GU; Nestor-Istoriya, 2010. – 286 s.
Bichurin N.YA. (Iakinf). Sobranie svedenij o narodah, obitavshih v Srednej Azii v drevnie vremena. I. M.–L., Izd. AN SSSR, 1950. – 484 c.
Аshirov А. Oʼzbek xalqining qadimiy eʼtiqod va marosimlari. – Toshkent: А.Navoiy nomidagi Oʼzbekiston Milliy kutubxonasi nashriyoti, 2007. – 276 b.
Gumilev L. Qadimgi turklar. – Toshkent.: Fan, 2007. – 500 b.
Bartol'd V.V. Dvenadcat' lekcij po istorii tureckih narodov Srednej Azii, - Almati: Jalin, 1993. – 192 c.
Abduraimov M.A. Ocherki agrarnyh otnoshenij v Buharskom hanstve. T. 2. - Tashkent: Fan, 1966. – 284 s.
Al'baum L.I. Zhivopis' Afrasiaba. –Tashkent: Fan, 1975. – 160 s.
Аsqarov А. Oʼzbek xalqining kelib chiqish tarixi. –Toshkent, 1914. – 670 b.
Grusse R. Imperiya stepej. Attila, CHingiz-han, Tamerlan. Perevod X. Hamraeva. – Almaty, 2006. – 592 s.
Recueil de voyages et de memoires de la Societе de Geographie de Paris. – Paris, 1839. – Vol. IV. – P. 774-779.
Zahiriddin Muhammad Bobur. Boburnoma. –Toshkent: Yulduzcha, 1990. – 368 b.
Oʼzbek tilining izohli lugʼati. 1-jild. – Toshkent: “Oʼzbekiston Milliy ensiklopediyasi” davlat ilmiy nashriyoti, 2007. - B.143
Mahmut Enes Soysal. Tarihsel süreçte bayrak ve sancaklarimiz // A. Ü. Türkiyat Araştırmaları Enstitüsü Dergisi [TAED] 42. – Erzurum, 2010. – S.209-239
Аvesta: “Videvdot” kitobi / M. Ishoqov tarjimasi. –Toshkent: Toshkent davlat sharqshunoslik instituti, 2007. – 100 b.
Аvesto. Yasht kitobi. /M.Ishoqov tarjimasi. –Toshkent:Sharq, 2001. – 127 b. [32] Tolstov S.P. Drevnij Horezm. - Moskva: Izdanie MGU, 1948. - 216 s.
Dmitriev S.V. Znamya v voenno-politicheskoj kul'ture tyurko-mongol'skih kochevnikov //Zhurnal sociologii i social'noj antropologii. 2001. T.IV. №4. – S.89-102.
Arsal S.M. Tyurkskaya istoriya i pravo. - Kazan', Fen, 2002. – 412 s.
Аbulqosim Firdavsiy. Shohnoma. Birinchi kitob. ‒Toshkent: Gʼofur Gʼulom nomidagi Аdabiyot va sanʼat nashriyoti, 1975.
Аbu Bakr Muhammad ibn Jaʼfar an-Narshaxiy. Buxoro tarixi/ “Meros” turkumi. –Toshkent: Kamalak, 1991. – 336 b
